preskoči na sadržaj

Obrtnička škola Slavonski Brod

Login
Kalendar
« Prosinac 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

 

 

 

Mjesec borbe protiv ovisnosti 15.11. - 15.12.
Manuela Tomljenović / datum: 18. 11. 2016. 14:36

Projekt "ZDRAV ZA PET"

U našoj su Školi  15. i 16. studenog 2016. provedene edukativne aktivnosti u sklopu projekta ”Zdrav za 5″ koji već petu godinu zajednički provode Zavod za javno zdravstvo i Policijska uprava Brodsko - posavske županije.

Svrha Projekta:
- prevencija ovisnosti te promocija pro-socijalnog, preventivnog i zaštitnog djelovanja uz razvijanje socio-emocionalnih vještina kod djece i mladeži;
- podizanje razine svijesti o vlastitoj ulozi u očuvanju životne, školske i radne okoline;
- podizanje razine samosvijesti o odgovornosti u očuvanju vlastitog i tuđeg zdravlja i sigurnosti.

U prostoru Obrtničke škole danas su održane su radionice, edukacije i demonstracije s ciljem razvijanja svijesti učenika prvih razreda srednje škole o važanosti izgrađivanja negativnog stava prema ovisnostima. "Naša radionica Zdrav za 5 uključuje borbu protiv droge, alkohola i kockanja, a edukacija i informiranost ključni su u prevenciji ovisnosti kod mladih", kažu djelatnici PU Brodsko - posavske.
 


[OPŠIRNIJE]



RSS


STOP NASILJU!

Pozivamo sve učenike i učenice osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske da se aktivno uključe u nacionalnu kampanju pod nazivom „NE govoru mržnje na Internetu“ kako bi pridonijeli podizanju svijesti djece i mladih te šire javnosti o štetnosti govora mržnje na Internetu.

Što je govor mržnje?

Govor mržnje podrazumijeva sve vrste izražavanja koji šire, potiču, promoviraju ili opravdavaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam ili druge oblike mržnje zasnovane na netoleranciji uključujući i netoleranciju izraženu agresivnim nacionalizmom i etnocentrizmom, diskriminacijom i neprijateljstvom spram manjina, migranata i ljudi useljeničkoga podrijetla (Preporuka o govoru mržnje No. R 97/20).

Govor mržnje dakle predstavlja ona ponašanja kojima se u verbalnoj ili neverbalnoj komunikaciji izražava mržnja prema određenoj skupini (ili pojedinoj osobi) zasnovana na različitosti kojima je osnova nacionalno podrijetlo, rasna i etnička pripadnost, boja kože, ekonomski status/imovinsko stanje, spol, rodni identitet, spolna orijentacija i drugo.

Govor mržnje promovira diskriminaciju, ugrožava ljudska prava i dostojanstvo drugih ljudi, ponajprije “ugroženih skupina”, često poziva na nasilje, a samim tim ugrožava sigurnost i demokratsko ustrojstvo društava.

Posljedice govora mržnje mogu biti širenje stereotipa i predrasuda u javnosti.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------

*Mali pojmovnik
 ksenofobija - iracionalan osjećaj tjeskobe ili straha od stranaca. Često se izražava u predrasudama, stereotipima i odbojnim stajalištima o strancima te suprotstavljanjem njihovoj prisutnosti u zajednici, što vodi diskriminaciji, segregaciji, sukobima, a u nekim slučajevima istjerivanju i fizičkom istrjebljenju stranaca.
 antisemitizam - neprijateljski stav prema Židovima. Uvriježio se isključivo u označivanju mržnje prema samo jednomu od semitskih naroda – Židovima. Oblik je rasne, nacionalne, vjerske i socijalne nesnošljivosti koji je u povijesti bio povezan s kršenjem građanskih i ljudskih prava, nasiljem i progonima.
 nacionalizam - ideja i politički pokret u modernoj epohi koji naglašava jedinstvo nacije, njezinih interesa, prava ili polit. ciljeva, razumijevanja zajedničke prošlosti, te odnosa prema drugim nacijama ili državama, odn. njezin kolektivni identitet. Termin nacionalizam označuje pretjerano izražavanje nacionalnog osjećaja i to na račun pripadnika drugih nacija, pa se nacionalizam povezuje s etnocentrizmom i ksenofobijom. Za razliku od domoljublja (patriotizma), kojim se izražava privrženost zavičajnoj sredini, nacionalizam privrženost vezuje samo uz pripadnike određene skupine, etničke ili nacionalne, kao uz svoj „rod“ (rodoljublje) ili „veliku obitelj“.
 etnocentrizam - stajalište kojim se na pripadnike drugih skupina ili društava primjenjuju mjerila vlastite skupine ili društva. Obično se način mišljenja ili ponašanja drugih smatra neispravnim, čudnim ili inferiornim.
 diskriminacija - nejednako postupanje prema društvenim skupinama ili pojedincima u nekom društvu; samovoljno i nepravedno dijeljenje stanovništva na skupine koje imaju i na one koje nemaju pravo na isti društveni postupak. Ima različitih oblika diskriminacije: spolna (neravnopravan tretman članova društva s obzirom na spolne oznake), rodna (kada spolne oznake zadobiju društveni značaj i značenje i prerastu u društveni standard ponašanja), dobna (kada se pripadnici nekog društva diskriminiraju s obzirom na starost), nacionalna/etnička (diskriminacija s obzirom na narodnost pojedinca), profesionalna (viši ili niži ugled pojedinih profesija), obrazovna (zapriječenost pristupa nekim društvenim slojevima s obzirom na razinu obrazovanja), propisana posebnim pravilima (pristup dopušten samo pripadnicima određenoga kluba), i sl.
Izvor: Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža 
 Pojam ljudskih prava
„Svi ljudi rođeni su slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima“- početak je prvog člana Opće deklaracije o ljudskim pravima. To znači da svi mi, od trenutka rođenja posjedujemo određena prava koja nazivamo ljudskim pravima. Ona su zajamčena svakom čovjeku na temelju njegova postojanja kao čovjeka i ona su neotuđiva (što znači da nikome ne mogu biti oduzeta).
Ljudska prava ista su za sva ljudska bića bez obzira na rasu, spol, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo. Svi smo rođeni slobodni i jednaki u dostojanstvu i pravima- ljudska prava su univerzalna

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Tko se može prijaviti?

Na ovaj poziv mogu se prijaviti učenici/ce osnovnih i srednjih škola, u dobi od 13 do 19 godina. Prijavitelj može biti pojedinac ili grupa (od najviše 6 članova). Prijavitelj ima pravo prijaviti jedan video uradak.

Potrebno je da tvoju prijavu odobri i odgovorna osoba (učitelj/ nastavnik /stručni suradnik škole koju pohađaš ili stručni radnik/odgajatelj ustanove iz djelokruga socijalne skrbi), te se stoga u obrascu za prijavu traže i kontakt podaci te osobe. 

Što trebam učiniti?

Snimiti video uradak u trajanju od 1 do 3 minute, u HD rezoluciji, na temu „Zašto dislajkam mržnju na Internetu“.

Sadržajem video uratka potrebno je informirati i senzibilizirati mlade i javnost, o važnosti poštivanja ljudskih prava kao i o negativnim utjecajima govora mržnje na Internetu.

* Video uradak ne smije sadržavati:

- direktno kopirane dijelove tuđih radova,

- uvredljive dijelove ni poruke mržnje.

Do kada se mogu prijaviti?

Poziv je otvoren do 30. travnja 2014. godine. Prijave pristigle nakon ovog datuma neće se razmatrati.

Kako i kome poslati?

DVD s pohranjenim video uratkom, zajedno s obrascem za prijavu pošalji isključivo poštom na adresu:

Ministarstvo socijalne politike i mladih

 Služba za mlade

 10000 Zagreb, Savska cesta 66,

 s naznakom „POZIV ZA UČENIKE - KAMPANJA NE GOVORU MRŽNJE NA INTERNETU - NE OTVARATI“

Način odabira najkvalitetnijih radova

Nakon 30. travnja sastat će se Nacionalni odbor za provedbu Kampanje (sastavljen od predstavnika/ca državnih tijela, udruga koje djeluju u području zaštite ljudskih prava, HRT-a, Nacionalnog vijeća učenika i Studentskog zbora) te odabrati najkvalitetnije radove.

Najkvalitetniji radovi objaviti će se na web stranici kampanje, facebook profilu te prikazati u emisijama HRT-a namijenjenim djeci i mladima.

Najkvalitetniji radovi također će se nagraditi tablet računalima.

Detaljnije informacije možete zatražiti putem e-mail adrese: dislajkam.mrznju@mspm.hr

 
 
 
 

NASILJE U ŠKOLI

Problem


Nasilje među djecom u školama obuhvaća širok spektar agresivnih ponašanja koja se događaju među djecom, od rješavanja sukoba nasilnim putem, neprihvatljivog izražavanja ljutnje ili frustracije do ozbiljnih incidenata uz upotrebu oružja. Osobito je zabrinjavajuće nasilništvo ili zlostavljajuće ponašanje djece koje je u engleskome govornom području poznato pod nazivom bullying.

Nasilništvo (bullying) karakteriziraju:

namjera da se povrijedi drugu osobu,

ponavljanje istog obrasca ponašanja u kojem je jedna strana žrtva, a druga nasilnik,

te očita neuravnoteženost snaga (jači protiv slabijeg ili grupa protiv pojedinca).


Prva istraživanja o nasilništvu među djecom iz 2002. godine ukazivala su kako je svako peto dijete u Hrvatskoj bilo izloženo učestalom nasilju.

UNICEF

Priloženi dokumenti:
Nasilje me u vrsnjacima.doc

preskoči na navigaciju